PRVI DOKTOR ZNANOSTI U HELB-OVOM TIMU


Sa samo 33 godine, Goran Jurišić je voditelj Odjela za razvoj i istraživanje u HELB-u, doktorirao je i iza sebe ima više od 10 godina iskustva u struci. HELB-ovom timu se pridružuje još kao student, a od tad je prošao najrazličitija radna mjesta: od ispitivača, voditelja projekata, inženjera za energetsku učinkovitost, zatim inženjer relejne zaštite, te sad i voditelj odjela. Unatoč svom ispunjenom rasporedu, uvijek je na raspolaganju kolegama i spreman pomoći, pa puno surađuje s kolegama na terenu: ispitivačima i monterima, ali i s tehničkim uredom, ljudskim resursima, marketingom i prodajom. Uz stručnost, profesionalnost i veliko znanje, krase ga srdačnost i pozitivnost. Njegova motiviranost, želja za novim izazovima i pomicanje vlastitih granica u HELB su donijeli inovativnost i pridonijeli njegovom razvoju i viziji digitalne inženjering kompanije.

 

Nedavno si doktorirao u području elektroenergetike na vrlo aktualnoj temi: „Metode ispitivanja svojstava zaštitnih funkcija u komunikacijski temeljenim transformatorskim stanicama“. Možeš li pojasniti o čemu se tu radi i koji su doprinosi tog doktorskog rada?

Doktorski studij sam upisao 2011.-te godine, a želja je bila kroz ovaj doktorski rad upoznati i biti u korak sa svim nadolazećim tehnologijama vezanim za trafostanice. Budući da se HELB bavi izgradnjom elektroenergetskih postrojenja, od projektiranja do puštanja u pogon, postavlja se pitanje kako će sve izgledati za 10 ili 20 godina, kako se najbolje pripremiti za tehnološke promjene koje dolaze. Odgovor je – digitalna trafostanica i digitalni elektroenergetski sustav. Sve je manji naglasak na individualnom inženjeringu, montaži i ispitivanju, a sve veći na cjelokupnom nizu digitaliziranih aktivnosti za izgradnju transformatorske stanice. Kako optimalano izgraditi digitalnu tranformatorsku stanicu? Kako optimirati aktivnosti na terenu i povećati kvalitetu projektne realizacije u proizvodnom pogonu i uredu? Kako ispitati digitalni strujni mjerni transformator, koji nema klasičnog strujnog sekundara? Kako ispitati postrojenje u kojem je sva razmjena informacija prebačena sa žica na komunikacijsku sabirnicu?  Koja znanja, vještine i oprema će biti potrebne za izgradnju elektroenergetskih postrojenja budućnosti? Ta pitanja su me motivirala da upišem doktorski studij i da se bavim istraživanjem u tom području.

Tri su znanstvena doprinosa tog projekta:

  • Hardware In the Loop“ simulacijski i ispitni model transformatorske stanice s klasičnom, hibridnom i digitalnom topologijom.
  • Referentni simulacijski matematički modela za generiranje prijelaznih pojava za vrijeme kvara u elektroenergetskom sustavu.
  • Temeljne referentne veličine neophodne za ispitivanje sustava numeričke zaštite u digitalnim transformatorskim stanicama.

 

Koliko je to danas primjenjivo u praksi?

Iako je standard na snazi od 2004., digitalizacija elektroenergetskog sustava nije u potpunosti zaživjela. Tehnološki razvoje je odrađen, međutim još uvijek nije napravljen značajan iskorak prema realizaciji.  Moramo biti svjesni koliko će digitalizacija mijenjati što i kako izgrađujemo postrojenja u elektroenergetskim sustavima.

 

Voditelj si odjela za razvoj i istraživanje. Kojim se projektima trenutno bavi tvoj tim i možeš li izdvojiti neke od svojih najzanimljivijih projekata?

Mi se u razvoju bavimo novim tehnologijama koje se mogu primijeniti u elektrotehnici. Po meni je to najizazovniji  posao, radiš na novim i drugačijim stvarima, te stvarima koje se razvijaju s vremenom. Ne postoji rutina i uvijek imaš nove projekte. Rekao bih da trenutno imamo više razvojnih smjerova. Prvi smjer je primjena proširene stvarnosti u elektroenergetici, ne samo kao proizvod nego i kao usluga koju možemo koristiti. Kako povezati naše inženjere, montere na terenu s onima u uredima tako da dobiju najkvalitetniju podršku. Testiramo različite tehnološke platforme za proširenu stvarnost od HoloLensa, Vuzix Blade, i drugih uređaja.  Uspostavili smo komunikacijske mehanizme sad smo u fazi implementirate u praksi. Drugo razvojno područje je primjena IIOT-a (Industrial Internet Of Things) u elektroenergetici. Za razliku od Internet Of Things, industrijski IOT mora imati značajno višu razinu sigurnosti, pouzdanosti,. Treća tema razvoja se naslanja na digitalnu trafostanicu tj. kako iskoristiti podatke u digitalnoj trafostanici za neku daljnju analizu i što napraviti s tim podacima. Kako te podatke najbolje analizirati i najbolje ih vizualizirati.

Jedan od najzanimljivijih projekata mi je bio u Kini gdje smo radili ispitivanje sustava relejne zaštite na jednom od najsuvremenijih brodova za proizvodnju, pohranu i pretovar nafte. Bio sam relativno neiskusan inženjer, ali dovoljno siguran u sebe i željan novih iskustva i znanja. Nisam znao točan opseg projektnih aktivnosti, ali sam bio spreman i voljan naučiti. Prije toga HELB se nije aktivno bavio relejnom zaštitom, ali sam imao želju to pokrenuti i taj je projekt bio ključan početak. Bilo je tu jako puno projekata koji su zanimljivi i svaki ima svoje čari i ima nešto po čemu je poseban, ali ovo je jedan od projekata koji ću dugo pamtiti.  

 

Dobio si i nagradu za ''Naj kolegu'' HELB-a - što ona za tebe predstavlja i zašto misliš da su baš tebe kolege izabrale?

Svakom pojedincu je drago kad dobije tako nešto i naravno da sam sretan. Mislim da je tome doprinijelo što sam prošao najrazličitije poslove, pa me ljudi znaju, ali i puno surađujem s drugim odjelima, dok drugi dio ekipe iz ureda nije toliko povezan s ostatkom firme. Volim pomoći kad mogu i nikad nikog nisam odbio za pomoć, pa mislim da je to rezultat toga. Drago mi je da se u firmi potiče i vrednuje takav sklop ponašanja i vještina i da učimo jedni od drugih. A posebno mi je drago da su, od 16 nagrada, većinu dobili kolege na terenu, da je naglasak bio na njima, pogotovo monteri, jer su oni naš temelj.